Održan okrugli sto o jačanju otpornosti žena sa invaliditetom na klimatske promjene

U Nikšiću je danas održan okrugli sto posvećen predstavljanju rezultata projekta „Jačanje otpornosti žena sa invaliditetom na uticaj klimatskih promjena u regionu Zapadnog Balkana“, koji realizuje NVO Mozaik iz Nikšića u partnerstvu sa organizacijama iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Događaj je okupio predstavnike lokalne samouprave, institucija, civilnog sektora i organizacija osoba sa invaliditetom.

U uvodnom dijelu skupa prisutnima se obratio izvršni direktor NVO Mozaik Blagoje Šturanović, koji je pozdravio učesnike i ukratko predstavio projekat. On je istakao da je cilj projekta integracija rodne perspektive i specifičnih potreba osoba sa invaliditetom, posebno žena sa invaliditetom, u politike i prakse otpornosti na klimatske promjene, uz snažno osnaživanje njihove uloge u procesima donošenja odluka na lokalnom i nacionalnom nivou.

Koordinatorka projekta dr. Anka Vukićević predstavila je rezultate istraživanja i rodne analize strateških i akcionih dokumenata u Crnoj Gori. Tom prilikom je naglasila da analiza pokazuje postojanje normativnog okvira koji prepoznaje rodnu ravnopravnost i prava osoba sa invaliditetom, ali i da klimatske politike još uvijek nedovoljno uvažavaju njihove specifične potrebe. Posebno je ukazala na neujednačenu integraciju rodne dimenzije u budžetske i strateške dokumente, kao i na potrebu sistemskog uključivanja žena sa invaliditetom u kreiranje mjera klimatske otpornosti.

Rukovodilac Odjeljenja za rodnu ravnopravnost Milan Korać govorio je o značaju institucionalne podrške politikama rodne ravnopravnosti i potrebi njihove snažnije povezanosti sa politikama održivog razvoja i klimatske otpornosti. Istakao je da rodno odgovorno budžetiranje predstavlja ključni mehanizam za pretvaranje strateških opredjeljenja u konkretne mjere koje doprinose poboljšanju kvaliteta života žena, posebno žena sa invaliditetom, te naglasio važnost saradnje institucija i civilnog sektora u ovom procesu. U okviru izlaganja je naglašeno da je Opština Nikšić usvojila Lokalni akcioni plan za postizanje rodne ravnopravnosti 2025 – 2028. 

U okviru diskusije, učesnicima se obratila predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić koja je pozdravila prisutne i zahvalila se organizatorima na inicijativi koja otvara važno pitanje povezanosti klimatskih promjena, rodne ravnopravnosti i prava osoba sa invaliditetom. Istakla je da klimatske promjene imaju sve izraženiji uticaj na kvalitet života građana, pri čemu su posebno pogođene ranjive grupe, među kojima su žene sa invaliditetom. Naglasila je da lokalne samouprave, zbog svoje bliskosti građanima, imaju posebnu odgovornost da razvijaju inkluzivne politike i mjere koje će odgovoriti na potrebe svih članova zajednice.Poručila je da je saradnja institucija i organizacija civilnog društva neophodna kako bi se obezbijedilo aktivno učešće žena sa invaliditetom u procesima donošenja odluka.

U nastavku diskusije, Slavica Striković iz organizacije Ženska akcija naglasila je da klimatske promjene nijesu rodno neutralne i da žene sa invaliditetom trpe višestruku marginalizaciju u kriznim situacijama. Ukazala je na potrebu da se politike prilagođavanja klimatskim promjenama planiraju uz aktivno učešće žena sa invaliditetom, jer se samo na taj način mogu kreirati mjere koje odgovaraju stvarnim potrebama zajednice. Poručila je da je osnaživanje žena sa invaliditetom kroz znanje o rodnoj ravnopravnosti i rodno odgovornom budžetiranju ključno za njihovo ravnopravno učešće u javnim politikama.

Tokom okruglog stola zaključeno je da su institucije lokalne samouprave, zbog blizine građanima i direktnog uticaja na njihov svakodnevni život, nezaobilazan akter u izgradnji otpornijih i pravednijih zajednica. Učesnici su se saglasili da je neophodno jačati međusektorsku saradnju, unaprijediti prikupljanje podataka razvrstanih po polu i invaliditetu, te sistemski uključivati rodnu i inkluzivnu perspektivu u klimatske politike.

Skup je završen porukom da unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom nije moguće bez njihovog aktivnog učešća u kreiranju rodnih i klimatskih politika.